Prema mnogim istraživanjima, većina zaposlenika htjela bi da dan umjesto 24, traje 31 sat kako bi stigli obaviti sve poslove. Stoga nije ni čudno da neki, zbog umora, obaveza ili krive organizacije vremena ponekad zakasne na posao. Kakve isprike za kašnjenje na posao smišljaju hrvatski zaposlenici istražio je MojPosao.
“Najviše ispitanika, njih 40 posto, kasne na posao samo u izvanrednim situacijama, dok petina ljudi navodi da nikada ne kasni. Kada zaposlenici kasne, to najčešće bude do 15 minuta. Trećina zaposlenika navodi da to bude svega pet minuta kašnjenja, petnaest posto ih kasni pola sata, a više od pola sata kasni oko šest posto zaposlenika”, kazao je za Radio Dalmaciju Marko Oltean s portala MojPosao.
Iako službeno ne moraju odraditi minute koje su zakasnili, većina ispitanika, njih 55 posto, ostane duže na poslu. Čak 75 posto zaposlenika javi svom šefu da će zakasniti na posao.
“Od zaposlenika koji kasne, njih 25 posto navodi da im je šef prigovorio zbog kašnjenja, a 15 posto njih je dobilo prigovor od strane kolega. Ipak, većina zaposlenih, njih 60 posto, nije dobilo prigovor zbog kašnjenja. Zanimljivo je i da muškarci češće dobivaju prigovor zbog kašnjenja nego žene, a nadređeni najviše prigovaraju zbog kašnjenja mlađim zaposlenicima”, kazao je Oltean.
Najčešće kasnimo jer nam se teško probuditi za posao, često su u pitanju i prometne gužve, ali i jutarnje obveze. Polovica ispitanika je iskrena i najčešće kaže pravi razlog kašnjenja. S druge strane 43 posto ispitanika priznaje da ponekad lažu o razlogu kašnjenja dok sedam posto nikad nije iskreno.
