Britanski znanstvenici vjeruju da su nedavni požari u Australiji naznaka onoga što bi u svijetu ubuduće moglo postati uobičajeno ako se temperatura poveća za 3 Celzijeva stupnja.
I premda su na početak požara koji haraju Australijom utjecali prirodni vremenski obrasci, znanstvenici kažu da veliku ulogu u njihovoj razornosti ima globalno zatopljenje za koje je odgovoran čovjek.
Britanski istraživači proveli su brzu analizu utjecaja klimatskih promjena na rizik od izbijanje razornih požara diljem svijeta. Sve su studije pokazale povezanost između klimatskih promjena i povećane učestalosti od izbijanja požara. Riječ je o razdobljima u kojima postoji veći rizik od izbijanja požara uslijed kombinacije visokih temperatura, male vlažnosti, rijetkih padavina i jakog vjetra. Trend postoji u brojnim regijama u svijetu, uključujući zapadni dio Sjedinjenih Država i Kanadu, južnu Europu, Skandinaviju i Amazoniju. Globalno zatopljenje koje je izazvao čovjek povećava i rizik od izbijanja požara u ostalim regijama u svijetu, uključujući Sibir i Australiju.
Znanstvenici ne negiraju da su prirodni vremenski obrasci odigrali značajnu ulogu u stvaranju pogodnih uvjeta za izbijanje požara. Vremenske prilike nad Indijskim i Tihim oceanom obilježilo je suho i vruće vrijeme na čitavom planetu. No podsjećaju da ne treba zanemariti ni ljudski faktor u razvoju klimatskih promjena.
Od 1850-ih godina temperatura se u svijetu globalno povećala za jedan Celzijev stupanj, a do kraja stoljeća, unatoč planovima vlada o ograničenju emisije CO2, stručnjaci očekuju povećanje temperatura za oko 3 stupnja.
Znanstvenici angažirani na studiji tvrde da se naznake globalnog zatopljenja mogu uočiti i “vlastitim očima” kada su posrijedi razorni požari i toplinski valovi.
“Ovo dosad su posljedice povećanja temperature za 1 Celzijev stupanj, no one će se pogoršavati sve dok ne poduzmemo nešto da bismo stabilizirali svjetsku klimu”, smatra profesorica Corinne Le Quere sa Sveučilišta East Anglia u Norwichu.
“Potrebno je smanjiti emisiju CO2 i ostalih stakleničkih plinova do nulte neto emisije jer, ako to ne postignemo, posljedice će biti puno gore. Naime, ono što se događa u Australiji ne možemo smatrati novom ‘normalnom’ situacijom već svojevrsnim prijelazom na gore posljedice.”
