Dan civilne zaštite u Republici Hrvatskoj obilježava se 1. ožujka sukladno odredbi članka 4. stavka 1. Zakona o sustavu civilne zaštite, istoga dana kada se obilježava i međunarodni dan civilne zaštite.
Nesreće i u svezi s njima potreba provođenja cjelovite skrbi o njihovim posljedicama i žrtvama, povod su za utemeljivanje i djelovanje sustava civilne zaštite. Stoga je sustav civilne zaštite od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a Vlada Republike Hrvatske je odgovorna za upravljanje i učinkovito funkcioniranje sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama.
Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite, kao središnje administrativno tijelo, nadležno je za predlaganje propisa, nadzor njihove primjene te za ustrojavanje, planiranje i usklađivanje djelovanja sustava u fazi preventive kao i za reagiranje u slučaju velikih nesreća i katastrofa.
Civilna zaštita u Republici Hrvatskoj bilježi svoju povijest od kasnih dvadesetih godina 20. stoljeća. Prema povijesnim zapisima, preteča civilne zaštite u Hrvatskoj rođena je idejom o potrebi zaštite stanovništva nakon potresa, koji je 1884. godine pogodio Zagreb, dok su se počeci organiziranog sustava civilne zaštite počeli razvijati od kasnih 20.-tih godina 20.-tog stoljeća.
Danas, civilna zaštita u Republici Hrvatskoj predstavlja sustav organiziran na lokalnoj, područnoj i nacionalnoj razini koji se temelji na načelima supsidijarnosti, solidarnosti i kontinuitetu djelovanja. Operativna odgovornost za reagiranje u nadležnosti je lokalnih zajednica. Prema tom načelu, nesrećom pogođene lokalne zajednice prve su dužne angažirati sve raspoložive ljudske i materijalne resurse pa tek potom, na načelu solidarnosti, tražiti pomoć šire zajednice. U praksi to znači kako su za ustrojavanje, financiranje, zapovijedanje, rukovođenje i usklađivanje djelovanja operativnih snaga sustava civilne zaštite odgovorni čelnici JLP(R)S .
Ovaj višedimenzionalni sustav u jednom dijelu čine operativne snage, primarno profesionalne čija je redovna djelatnost spašavanje, kapaciteti udruga, vatrogasci, Hrvatska gorska služba spašavanja i Crveni križ kao i drugi kapaciteti čija je redovna djelatnost u određenom dijelu komplementarna potrebama djelovanja sustava civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama. Kada se njoj pridodaju pripadnici policije i Oružanih snaga Republike Hrvatske te postrojbe i povjerenici civilne zaštite, zaokružuje se slika na način kako javnost uglavnom percipira sustav civilne zaštite.
Osim operativnih snaga, mjere i aktivnosti civilne zaštite provode sudionici: Vlada RH, Ravnateljstvo civilne zaštite, tijela državne uprave i druga državna tijela, Oružane snage RH i policija, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Bitno je napomenuti i obvezu svakog građana da je dužan brinuti se za svoju osobnu sigurnost i zaštitu te provoditi mjere osobne i uzajamne zaštite kao i sudjelovati u aktivnostima sustava civilne zaštite.
Aktivnosti civilne zaštite nisu uvjetovane državnim granicama. Zato je bitno stalno unaprjeđivati bilateralne kontakte i participirati u radu međunarodnih organizacija na području civilne zaštite u cilju pružanja i primanja međunarodne pomoći u katastrofama.
