U Ljetnom kinu Bačvice održana je panel rasprava o Strategiji razvoja grada Splita do 2030. godine, ključnog strateškog razvojnog dokumenta Grada Splita koji je u fazi definiranja ciljeva, mjera i pokazatelja. Panel rasprava okupila je više od 100 sudionika, među kojima su bili splitski gradonačelnik i inicijator održavanja panela Ivica Puljak, predstavnici lokalnog koordinatora Strategije Razvojne agencije Split – RaST, članovi Partnerskog vijeća, brojni gradski vijećnici, ex-ante evaluator Strategije, kao i predstavnici Izrađivača s brojnih fakulteta Sveučilišta u Splitu te suradnici izrađivači s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Kako je uvodno naglasio gradonačelnik Puljak, u Republici Hrvatskoj trenutačno ima 293 izrađena strateška dokumenta, stoga je vrlo važno da splitska razvojna strategija ne bude samo jedan u nizu formalnih dokumenata, nego konkretan, živi putokaz koji pruža pogled na Split 2030. godine, poručio je gradonačelnik.
Početno valja sagledati širu sliku koja će pokazati kako će 2030. godine izgledati Europa, šira regija, Dalmacija te kako u taj kontekst pozicionirati Split. Nema dileme da će Europa nastaviti sa ubrzanim napretkom. Već sada možemo konstatirati da će u desetljećima ispred nas, na naš svijet i živote najviše utjecati klimatske promjene i suživot sa tehnologijama. Budućnost država i gradova biti će definirana ovisno o tome kako se postave prema tim fenomenima i izazovima. 2030. godine Hrvatska će vjerojatno biti dio Schengenskog prostora, sa eurom kao službenom nacionalnom valutom. Split valja razvojno pozicionirati i s obzirom na zaleđe, kao i na Bosnu i Hercegovinu čiji veći dio gravitira našem području. Digitalna i zelena tranzicija također će definirati budućnost sviju nas. Split mora razvijati turizam, ali i modernu ekonomiju. Svijetla budućnost našeg grada leži u slozi sviju nas te ako obrazovanje i znanost stavimo u središte svih naših napora, kazao je, među ostalim, gradonačelnik Puljak. Kako je poručio splitski gradonačelnik, nastupio je ključni trenutak u izradi Strategije u kojem se moraju dati odgovori na strateška pitanja – koji smjer razvoja odabrati i kako, u odnosu na ostatak Hrvatske i Europe, pozicionirati Split u budućnosti koja nam dolazi ususret.
Prorektorica splitskog Sveučilišta Leandra Vranješ Markić istaknula je kako je u dosadašnjem procesu izrade Strategije sudjelovalo više od 80 stručnjaka iz raznih područja te je izrađena cjelovita analiza stanja na temelju značajnog broja prikupljenih informacija iz niza javnopravnih izvora. Vinko Muštra s Ekonomskog fakulteta, glavni koordinator izrade Strategije, podsjetio je na početke izrade tog dokumenta. Muštra je naglasio važnost općeg konsenzusa koji mora postojati oko strateških ciljeva razvoja grada.
Moramo pratiti tempo Europe. Imamo veliku odgovornost radeći ove prve korake. Europske integracije otvorile su široke razvojne horizonte našem gradu. Na nama je hoćemo li iskoristiti sretan trenutak ili, pak, nećemo, kazao je Muštra, dodavši kako bi do kraja ove godine strateški dokument razvoja najvećeg grada na istoku Jadrana trebao imati konačan oblik.
U nastavku panela o cjelinama Strategije razvoja grada pod Marjanom govorili su koordinatori; Ines Blažević s Filozofskog fakulteta (cjelina Društvo), Blanka Šimundić s Ekonomskog fakulteta (cjelina Gospodarstvo), potom Nives Ostojić-Škomrlj i Alen Harapin s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije te Josip Visković s Ekonomskog fakulteta (cjelina Institucionalni okvir).
Kako je rečeno na panelu, dosad su u procesu izrade Strategije izrađene i usvojene analiza stanja, SWOT analiza i vizija grada Splita te je Strategija trenutno u fazi izrade prijedloga prioriteta, ciljeva i mjera. Sudionici panel diskusije aktivno su se uključili u komentiranje prezentiranog nacrta postavljajući pitanja predstavnicima Izrađivača na koja su dobivali odgovore što je rezultiralo konstruktivnom raspravom. Na kraju diskusije, prisutni su se složili u ocijeni da Split ima golemih potencijala pozicionirati se kao gospodarsko, turističko, kulturno i sportsko središte Mediterana, duboko integrirano u europske tokove.
