U Splitu je izvedbom Verdijeve opere Rigoletto pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića i u režiji Dražena Siriščevića, otvoreno 65. Splitsko ljeto.
Do 14. kolovoza bit će izvedeno 37 opernih, dramskih, baletnih, koncertnih naslova, izložbi, filmskih projekcija te jedna književna promocija u ukupno 48 izvedbi. Festival će se odvijati na čak 18 lokacija među kojima su, osim onih splitskih i pozornice na otvorenom na mosorskim padinama pokraj Sitnog Gornjeg, u Saloni, Vrlici, Gatima i Makarskoj.
Pored brojnih gostujućih i repriznih programa na festivalu će biti izvedene i tri premijerne predstave. Pored Verdijeva Rigoletta u opernom programu, dramski će ansambl HNK Split izvesti dramu Kaligula / Britanik Alberta Camusa i Jeana Racinea u vrtu Galerije Meštrović, a Balet HNK Split zadnjeg će festivalskog dana na otvorenoj sceni splitskog poluotoka Sustipan izvesti plesnu predstavu Piazzolla / Stravinski u kojoj će nam svoje koreografske rukopise predstaviti pet europskih koreografa mlađe generacije: Igor Kirov, Stephen Delattre, Kristian Lever, Claudio Cangialosi i Douglas Lee.
Otvorio ga je gradonačelnik Andro Krstulović Opara koji je u svom govoru pozvano građane da pomognu u ponovnom osvajanju javnog prostora.
‘Dame i gospodo, prošle godine sam u govoru, ovdje na ovome mjestu na otvaranju Splitskog ljeta podijelio ponos što smo se povratkom našeg Nabucca na Peristil, uz tradicionalnu Aidu, vratili na ovo sveto mjesto i tada obećao i treću opernu izvedbu pod splitskim nebom i u sjeni našeg zvonika. Evo nas, tu je! Sjetimo se, kada ste me zadužili biti gradonačelnikom, pred dvije godine, zatekao sam otvaranje Splitskog ljeta u zgradi teatra, svih nas stisnute i potisnute. Pometene i neželjene u javnom, našem prostoru!‘ rekao je, između ostaloga, gradonačelnik Krstulović Opara.
‘Potreban nam je povratak umjetnosti u javni prostor. Potrebni ste vi, dragi moji sugrađani i gosti, tu u javnom prostoru, da svojim sudjelovanjem u kulturnim događajima potvrdite da nema potrebe da umjetnost zatvaramo u ograničene prostore, nego naprotiv, da je što češće izvodimo na ulice i trgove kako bi bila dostupna svima. Umjetnost oplemenjuje i izgrađuje čovjeka i društvo, tome svjedoče civilizacije vjekovima, pa i naše Splitsko ljeto već dugih 65. godina.
Da bismo u tome uspjeli trebamo biti jedinstveni. A to znači da trebam Vašu potporu u ponovnom osvajanju našeg, gradskog, javnog prostora. Utemeljitelji Splitskog ljeta, koji su započeli ovu sjajnu avanturu teatra pod otvorenim nebom nisu mogli ni sanjati da ćemo mi danas kao izazove i prijetnje imati pohlepu, otimanje i zgrtanje, skrivene pod sofisticiranim izrazima poput koncesije, plodouživanja, a sve radi metra više za štekat u vašoj ulici, pjaceti ili trgu.’
‘Naš grad se jako promijenio te želim da svi postavimo sebi pitanje jesmo li i mi spremni za promjenu, što smo spremni učiniti u toj bitci za ‘gradskost’ grada?
U tim promjenama našeg Grada i društva u cjelini, kojima dominiraju fenomeni koji su usmjereni na komercijalizaciju svega pred nama, pa tako i baštine i kulture, ne smijemo ostajati zatečeni, nespremni na odgovor.
Odgovor će nam dati umjetnici zbog kojih smo došli večeras i zbog kojih ćemo i dalje dolaziti. Uvjeren sam da umjetnik daje odgovor, ali i naša želja i odlučnost da umjetnosti damo prostora, da je podupremo nasuprot njenog suparnika. Ta potpora traži i odricanje od našeg komoda, običaja i navika, ali i usporavanje trke za profitom.
Svi se mi u našem gradu odričemo dosadašnjeg načina života zbog turizma, komercijaliziranja i drugih pojavnosti protiv kojih se ne možemo, ne trebamo i nećemo boriti, nego nasuprot tomu, tražimo mjeru, suodnos, ravnotežu i održivost.
Pitanje mjere, građanske suzdržanosti, dostojanstva i decentnosti pitanje je našeg karaktera i osobnog te gradskog identiteta koje možemo uzvisiti umjetnošću i sviješću o našoj baštini. Uspjeti možemo zajedno jer nas povezuje zajednička ljubav i privrženost prema našem gradu. I zato što znamo što je građanska umjerenost.’
