U Hrvatskoj se godišnje baci oko 400.000 tona hrane, dok je istovremeno oko 26% osoba u riziku od siromaštva. Kako bi se u što većoj mjeri osvijestio ovaj problem te potaklo doniranje hrane, Ministarstvo poljoprivrede i HGK – Županijska komora Split su organizirali radionicu za poslovne subjekte na temu doniranja hrane, koja je danas održana u ŽK Split.
‘‘Hrvatska gospodarska komora se uključila u organizaciju ovih radionica kako bi senzibilizirala javnost, prvenstveno svoje članice, gospodarske subjekte, o ovoj temi, s ciljem sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane odnosno doniranja viškova, čime se potiče društveno odgovorno, ekološko i u konačnici humanitarno ponašanje” rekao je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš. Tomaš je naveo da smo u 2018. godini imali pad donirane hrane u odnosu na 2017., što je također pokazatelj nedovoljne osviještenosti o važnosti doniranja hrane
S obzirom na broj potrebitih građana s jedne strane te velikih količina viškova hrane s druge, Ministarstvo poljoprivrede provodi niz aktivnosti na unapređenju sustava doniranja hrane.
”Paket mjera unapređenja sustava doniranja hrane započet je u Ministarstvu poljoprivrede izradom IT sustava za doniranje hrane, tzv. e-doniranje, komunikacijskom platformom koja povezuje donatore i posrednike u doniranju hrane, i putem koje donatori na jednostavan način mogu prijaviti viškove hrane”, rekla je Marija Batinić Sermek iz Ministarstva poljoprivrede.
Novost koja bi trebala potaknuti doniranje hrane je i mogućnost dobivanja poreznih olakšica za doniranu hranu do zadnjeg dana isteka roka trajanja hrane. Naime, porezne olakšice za doniranje hrane u Hrvatskoj postoje od 2015. godine, s aspekta poreza na dobit, poreza na dohodak te oslobođenja plaćanja PDV-a, ali do sada se oslobađanje od plaćanja PDV-a moglo ostvariti na hranu doniranu do sedam dana pred istek roka trajanja.
Također je omogućeno i doniranje hrane nakon isteka ”najbolje upotrijebiti do” datuma, pod uvjetom da je hrana sigurna i da je posrednik i krajnji primatelj prihvaćaju. Riječ je o hrani poput brašna, šećera, tjestenine koja se i nakon isteka tog roka neko vrijeme može sigurno konzumirati. Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu je objavila i Smjernice za doniranje hrane u odnosu na rokove trajanja.
Batinić Sermek je objasnila kako putem IT sustava subjekti u nekoliko jednostavnih koraka mogu donirati hranu, koja se hrana može donirati i kome te je razjasnila tko sve sudjeluje u lancu doniranja (donator – posrednik u doniranju – krajnji primatelj). U Registru posrednika u RH je 107 posrednika, a po pokazateljima sustav bi u budućnosti unaprijedila i Banka hrane, kao svojevrsni ‘neprofitni veletrgovac’. ”Doniranje hrane predstavlja uštedu za tvrtke jer je bačena hrana bačeni novac”, rezimirala je Batinić Sermek.
Na radionici, namijenjenoj kako onima koji već doniraju hranu tako i potencijalnim donatorima, sudjelovali su subjekti u poslovanju hranu od proizvođača hrane i trgovaca do ugostiteljskog sektora, kao i predstavnici posrednika u doniranju, neprofitne humanitarne organizacije. A svima zainteresiranima za temu na raspolaganju je od studenog 2019. Vodič o doniranju hrane, koji je izdalo Ministarstvo poljoprivrede i koji na jezgrovit i praktičan način pruža sve potrebne informacije o doniranju hrane.
