Zapitate li se koji put koliko je zdrava riba, lignja ili hobotnica koju bi , kao ljudi s mora , trebali češće jesti? Čini se da danas prijetnja zdravlju nisu samo teški metali koji preko morskih organizama pronalaze put i do našeg organizma, plastika je postala veći neprijatelj zdravog života.
Kako bi Splićanima postalo jasnije što možda jedemo, ovaj petak su ih na peškariji uz banke prepune ribe dočekala i dva stola prepuna morskog smeća.
Plastični čepovi, štapići za uši , plastične boce, šprice izloženi su u sklopu projekta Sustavnog upravljanja morskim otpadom u Jadranskoj regiji kojeg provodi splitska udruga “Sunce” u suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.
Radi se o instalaciji morskog otpada kojeg je prikupila udruga “Sunce” unutar godine dana na viškoj plaži Zaglav. Ovo što je izloženo nije niti 10 posto onoga što smo prikupili, a podaci su šokantni – preko 700 kilograma otpada, od čega je 97 posto plastika.To su katastrofalne posljedice za okoliš, zdravlje, kulturu, ribarstvo i turizam.- rekla nam je Pinija Poljaković iz udruge “Sunce”.
42 224 komada različitog otpada našli su članovi udruge Sunce na viškoj plaži u samo godinu dana, od toga 5285 iskorištenih štapića za uši, 245 igala i šprica, japanke, vrećice, ostali medicinski otpad….kad to čujete, a kamoli vidite, pomislite kako više nikad neće otići na plažu. I voditelj projekta Mosor Prvan šokiran je količinom pronađenog otpada:
Meni više ne pada na pamet vlastito dijete pustiti da tek tako trči plažom kada vidite ovu količinu šprica i igala. 97 posto je plastika, ima dosta medicinskog otpada albanskog porijekla ,šprica, igala, boca za infuziju, 6 tisuća samo plastičnih čepova smo skupili.
Otpad su s morskog dna izvadili koćari s kojima surađuju, a prikupljen je i s površine. Sve smo mi to bacili u more:
Većina morskog otpada potiče sa kopna i rezultat je lošeg gospodarenja otpadom na kopnu. Jednostavno riješenje u teoriji je rješimo gospodarenje otpadom na kopnu, pa nećemo ove slike više gledati.Međutim to se pokazalo dobrim u nekim zapadnim zemljama, u nas to ne ide nikako, mi ne gospodarsimo, mi samo odlažemo Eto imali smo novac za sanaciju Karepovca, no on je završio na Zapadnoj obali. Tako dok se ta obala uređuje, ostale se onečišćuju sa ovakvim stvarima.
Projekt završava u lipnju iduće godine , a iznjedrit će prijedloge koji će biti poslani vladama svih zemalja na Jadranu , jer:
Plastika nikad ne nestaje, samo se raspada na nama nevidljive komade.Djeluje kao supermagnet za toksične spojeve i teške metale. Ribe to gutaju, to se otpušta u njima i nama sutra završi na tanjuru kao o koju bacamo.
Što svatko od nas može napraviti da ovakvu “izložbu” ne bi morali ponovo gledati? Moramo smanjiti stvaranje otpada, reciklirati, ponovo koristiti, ali i vršiti stalni pritisak na političare kako bi zbilja gospodarili otpadom,a ne da on završi u moru.
