Naime, dio rasta depozita u bankama rezultat je prelijevanja gotovog novca u optjecaju u banke u kontekstu pristupanja europodručju kako bi se kunska sredstva automatizmom konvertirala u eure.
Tako, prema procjeni HNB-a, krajem kolovoza ove godine gotov novac u optjecaju, koji kolokvijalno neki vole nazivati i novcem u “madracima” ili “čarapama”, iznosio je 33,3 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini manje za pet milijardi kuna ili 13 posto.
“Taj bi se pad mogao dodatno produbiti narednih mjeseci, kao što je to bilo u usporedivim zemljama koje su uvodile euro, a u kojima je iznos gotovine u optjecaju gotovo prepolovljen u godini uoči uvođenja eura, pri čemu je proces bio najintenzivniji u mjesecima neposredno prije uvođenja eura”, navode iz HNB-a.
Time depoziti u Zagrebu obuhvaćaju 29,2 posto ukupnih depozita stanovništva, dok sa Zagrebačkom županijom taj udio raste na 36 posto. Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Istarska županija zajedno čine gotovo 30 posto depozita stanovništva, dok 11 županija s najmanjom razinom depozita zajedno čine tek 17 posto, navode iz HNB-a.
Kako ističu iz središnje banke, distribucija ukupnih depozita po stanovniku također ukazuje na velike regionalne razlike, odražavajući stupanj gospodarskog razvoja koji je u primorskim županijama uvelike uvjetovan snažnom turističkom aktivnošću.
