Elementarna nepogoda nije garancija pomoći – država pokriva tek djelić stvarne štete

0
Foto: RD

Dok se zbrajaju posljedice nevremena u Splitu, mnogi građani polažu nade u proglašenje elementarne nepogode. No, odluka koju mnogi vide kao prvi korak prema konkretnoj pomoći, često donosi razočaranje.

Prema važećem zakonu, proglašenje elementarne nepogode rijetko znači nadoknadu stvarnih gubitaka. Naime, država u takvim slučajevima ne obećava ni polovicu, pa ni desetinu stvarnih gubitaka – već tek simboličnu naknadu.

Kako točno funkcionira zakon u takvim situacijama, otkrivamo u nastavku.

Prema Zakonu, maksimalni iznos pomoći je 5% od konačne potvrđene štete

Saniranje štete od prirodnih nepogoda regulirano je Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda. Elementarna nepogoda može se proglasiti ako ukupna izravna šteta iznosi najmanje 20% vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je vrijednost imovine na lokalnom području smanjena za najmanje 30%.

Zato grad Split apelira na građane da najkasnije danas (10.7.) do 16 sati prijave štetu na svojoj imovini. Bez dovoljno prijava, grad neće ispuniti uvjete za proglašenje elementarne nepogode.

No, čak i ako grad prikupi dovoljno prijava, proglašenje elementarne nepogode građanima neće donijeti veliku utjehu. Zakon jasno kaže – prilikom raspodjele sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta iznos novčanih sredstava ne može biti veći od 5% iznosa konačne potvrđene štete na imovini pojedinog oštećenika.

To znači da je maksimalni iznos pomoći 5% od potvrđene štete. Primjerice, ako je šteta na imovini 10.000€, iz državnog proračuna moguće je dobiti najviše 500€.

Iznimno, u slučajevima kada su stradanja imovine i stanovništva takva da prijete ugrozom zdravlja i života i funkcioniranja gospodarstva, Državno povjerenstvo može predložiti Vladi Republike Hrvatske dodjelu većih iznosa pomoći, ali to nije pravilo, već iznimka.

Osiguranje imovine ipak sigurnija opcija

S obzirom na ograničenja državne pomoći, osiguranje imovine ostaje najsigurniji način zaštite od financijskih posljedica prirodnih nepogoda. Ono pokriva štetu do iznosa osiguranja koji je naveden na polici.

Polica osiguranja imovine obuhvaća osnovne i dodatne rizike. Konkretno, oluja, zajedno s požarom i tučom, spada u osnovne rizike.

Svako treće vozilo ima ugovoreno kasko osiguranje

Za razliku od osiguranja imovine, građani se znatno češće odlučuju na osiguranje automobila. Osim obveznog autoosiguranja, najpopularniji izbor je kasko polica.

Vozači mogu birati između djelomičnog i punog kaska. Djelomični kasko pokriva samo određene rizike – poput tuče, loma stakla ili krađe – dok puni kasko pruža sveobuhvatnu zaštitu u gotovo svim situacijama.

To znači da će šteta od, primjerice, tuče biti pokrivena samo ako imate ugovoreno dodatno pokriće zaštite od tuče ili policu kasko osiguranja.

Važnost pripreme i dodatne zaštite u uvjetima prirodnih nepogoda

Iako proglašenje elementarne nepogode donosi formalnu potvrdu štete, pomoć koju pruža često nije dovoljna za stvarni oporavak građana. Ovo je prilika za razmišljanje o tome koliko je važno osigurati svoju imovinu i biti spreman na nepredvidive situacije. Dok država nastoji pružiti podršku, građani bi trebali razmotriti dodatne načine zaštite kako bi se bolje pripremili za buduće izazove.