Europski parlament je duboko zabrinut zbog stanja medijskih sloboda u Europskoj uniji te osuđuje nasilje, uznemiravanje i pritiske kojima su izloženi novinari.
U rezoluciji koja je prihvaćena s 553 glasa za, 54 protiv i 89 suzdržanih, Parlament osuđuje „pokušaje vlada određenih država članica da ušutkaju kritičke i neovisne medije i naruše slobodu i pluralizam medija”. Zastupnici su posebno zabrinuti zbog stanja u javnim medijima nekih država članica koji su postali „primjer provladine propagande”.
Ističu da su sloboda, pluralizam i neovisnost medija te sigurnost novinara ključne sastavnice prava na slobodu izražavanja i informacije te su presudni za demokratsko funkcioniranje EU-a. U tekstu se upozorava na to da se „posljednjih godina sloboda medija pogoršava” te dodaje da je COVID-19 dodatno ojačao taj negativan trend.
Zastupnici primjećuju „sve veći broj primjera zastrašivanja kojima se ušutkuju novinari” kao što su ubojstva istraživačkih novinara Daphne Caruane Galizije i Jána Kuciaka te njegove zaručnice.Pozivaju javne osobe da se suzdrže od klevetanja novinara te upozoravaju na pravnu obvezu da se istraže svi napadi i naglašavaju da su novinarke posebno podložne uznemiravanju zbog čega bi ih se trebalo zaštititi dodatnim mjerama.
U rezoluciji se ukazuje na to da koncentracija vlasništva nad medijima u rukama nekolicine predstavlja opasnost za pluralizam te otežava borbu protiv dezinformacija. Zastupnici zahtijevaju da države članice poduzmu potrebne mjere kako bi izbjegle prekomjernu koncentraciju vlasništva i zajamčile transparentnost. Kritiziraju vlade zbog pretjeranog uplitanja vlada u javno oglašavanje te jasno poručuju da se europski novac ne smije trošiti na medije pod državnom kontrolom ili za političku propagandu.
Zbog toga Parlament poziva Europsku komisiju da u svoje godišnje izvješće o stanju vladavine prava uključi procjenu transparentnosti vlasništva nad medijima i razine državnog i privatnog uplitanja u taj sektor u svakoj državi članici. Zastupnici ustraju na tome da pokušaje ugrožavanja slobode i pluralizma medija treba smatrati ozbiljnom i sustavnom zloupotrebom moći koja je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima EU-a.
Zastupnici žele čvršći pravni okvir za sprečavanje i suzbijanje sve prisutnijeg govora mržnje na internetu te pozivaju na veću suradnju između internetskih platformi i tijela kaznenog progona. Ističu „neophodan, no još uvijek nedovoljan” učinak dobrovoljnih mjera koje uvode platforme radi suzbijanja dezinformacija, nezakonitog sadržaja i inozemnog uplitanja. Međutim, istodobno upozoravaju da one „ne bi trebale postati privatna tijela za cenzuru” te da uklanjanje nezakonitog sadržaja treba provoditi pod jasno utvrđenim uvjetima.
U usvojenom tekstu ističe se i zabrinutost zbog stranog uplitanja u demokratske procese u cilju polarizacije i ukidanja pluralizma te upozorava na potencijalno štetne posljedice manipulacija informacijama o pandemiji bolesti COVID-19.
