Ministrica kulture u Splitu: 100 milijuna kuna za transparentnije upravljanje kulturnom baštinom

0
Foto: RD

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, na sastanku s pročelnicima konzervatorskih odjela Dalmacije održanog u Splitu, najavila je izradu 60 konzervatorskih podloga za koje je u okviru nacionalnog plana oporavka i otpornosti oosigurano 100 milijuna kuna a koje će omogućiti transparentnije upravljanje kulturnom baštinom.

Danas smo kroz izlaganja kolega, dodala je, dobili uvid u najvažnije projekte koji se financiraju iz europskih sredstava, velike investicijske projekte koje očekujemo u sljedećem financijskom razdoblju, te se dotaknuli svih “rizičnih situacija” od Dubrovnika, Splita, Trogira, Šibenika, Zadra i širih područja.

“Poseban naglasak stavljamo na daljnju izradu planova upravljanja koji su naši najvažniji instrumenti za dobro i kvalitetno, stručno utemeljeno upravljanje povijesnim cjelinama. Isto tako je u okviru nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano od alokacija od sto milijuna kuna čime će se financirati izrada konzervatorskih podloga. Riječ je o procesu koji će omogućiti puno transparentnije upravljanje, odnosno prezentiranje i vrednovanje kulturne baštine”, kazala je ministrica Obuljen Koržinek.

To će, osim toga, građanima omogućiti brže ishođenje dozvola po jedinstvenim kriterijima, poštujući one elemente graditeljske baštine za koje će te konzervatorske podloge utvrditi da se mora štititi, objasnila je ministrica.

“To je reformski projekt na tragu svega onoga što Vlada želi učiniti da bi javna uprava bila transparentnija i da bi svi građani mogli puno brže ostvarivati svoja prava”, istaknula je.

Projekt i dobiveni novac odnosi na cijelu Hrvatsku, a predviđa se izrada 60 konzervatorskih podloga, promjena metodologije, zadržavanje užih kulturno-povijesnih cjelina kao zaštićenih cjelina, utvrđivanje širih područja tzv. bafer ili kontaktnih zona kojima će se upravljati kroz prostorno-plansku dokumentaciju, objasnila je.

“To će s jedne strane smanjiti broj zgrada za koje će trebati ishoditi konzervatorske uvjete, ali će ti uvjeti biti uključeni u prostorno-plansku dokumentaciju i svakome tko planira neku investiciju bit će potpuno jasno što se na kojem području i u kojem mjestu može raditi”, rekla je Obuljen Koržinek.

Sada se, dodala je, razrađuje metodologija, rade se pripremne radnje za nadogradnju informacijskih sustava, a ova će se reforma provoditi paralelno s reformama Ministarstva graditeljstva koji rade određene iskorake u prostornom planiranju.

Najavila je da će izrada konzervatorskih podloga početi u drugom dijelu 2022. godine, a do 2026. godine očekuje da će biti izrađene najvažnije konzervatorske podloge za najgušće naseljene i najrizičnije kulturno-povijesne cjeline.