Ovogodišnja Boranka počinje na Biokovu

0

Ovogodišnja volonterska akcija Boranka, kojom se osmu godinu u nizu pošumljavaju područja u Dalmaciji zahvaćena požarima, počet će 20. rujna u Parku prirode Biokovo, gdje će se okupiti 150 volontera i izviđača, izvijestio je Savez izviđača Hrvatske.

Stotinu pedeset volontera i izviđača, ovu će subotu, 20. rujna, povodom Međunarodnog dana sadnje drveća, koji se od 2004. uz podršku UNESCO-a održava u cijelom svijetu svakog 21. rujna, u Parku prirode Biokovo, sudjelovati u najvećoj europskoj volonterskoj akciji pošumljavanja požarišta, popularnoj Boranki.

Ovo je ujedno i prva ovogodišnja, a ukupno 45. po redu akcija pošumljavanja požarišta u projektu Boranka, koji se ove godine održava osmu godinu zaredom. Ovo je ujedno i nastavak pošumljavanja PP Biokovo koje je kroz Boranku pokrenuto prošle godine.

Savez izviđača Hrvatske, Hrvatske šume, Hrvatska gorska služba spašavanja i Ravnateljstvo civilne zaštite, glavni su organizatori kampanje Boranka.

Akcija pošumljavanja održat će se u subotu, 20. rujna, na području Parka prirode Biokovo. Akcija počinje u 10:00 sati i traje do 13:00 sati. Okupljanje volontera bit će na platou na glavnom ulazu u PP Biokovo (kod rampe).

Ove subote na akciji će sudjelovati predstavnici Saveza izviđača Hrvatske, izviđači iz splitskih izviđačkih odreda iz Splitskog skautskog zbora, predstavnici Hrvatskih šuma, predstavnici PP Biokovo, učenici i nastavnici V. gimnazije „Vladimir Nazor“ iz Splita, Prirodoslovne škole Split i Pomorske škole Split.

Na akciji, svim volonterima osigurane su sadnice, radne rukavice, alat za sadnju, stručni nadzor stručnjaka Hrvatskih šuma, voda, sendviči i voće.

Ovom akcijom nastavlja se pošumljavanje PP Biokova u kojemu je mlada šumska sastojina izgorjela i stradala u velikom šumskom požaru koji je prošlo ljeto zahvatio okolicu Makarske, a pritom se proširio i na početni dio PP Biokovo.

Prema preporuci struke iz Hrvatskih šuma, na lokaciji će se saditi isključivo autohtone vrste drveća i to mješovito, bjelogorica i crnogorica, od čega najvećim dijelom hrast medunac, hrast crnika, jasen, crni bor, čempres i pinija.