Kad malo razmislimo – jako je zanimljiv običaj da se za Badnjak baš bakalar kuha! Riba koja nije naša, a dio je naše tradicije – i koja nije ni jeftina! Od 150 – 200 kn po kilogramu! Baš zato što nije naša, nekad nas je lako preveslati. Često nam prodaju muda za bubrege, odnosno pravi bakalar za ribu koja to nije.
Što nam to uvaljuju i kako prepoznati pravi bakalar za kojeg se isplati dati te novce otkrio nam je prof.dr.sc. Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu: ‘Onaj koji bi trebao biti na stolovima za vrijeme blagdana je atlantski bakalar, latinskog imena Gadus morhua. Ovo ostalo što obično dospijeva na tržište su vrste koje su srodne, i pripadaju bakalarkama kao npr. Pallachius virens, odnosno crna kolja, zatim Gadus macrocephalus – pacifički bakalar, neki ga zovu crnim bakalarom. Znači, to su sve srodne vrste, ali ne i onaj pravi bakalar. Pravi bakalar bi trebao biti dug po prilici 60-ak centimetara (sa repom bez glave); nadalje vrlo je važan izgled repne peraje koja mora biti obla, u obiku ‘metle’, a ne u obliku slova ‘v’. Ali ipak, najvažnije je imat pravu i točnu deklaraciju Gadus morhua‘.
‘Vrlo je važno da bakalar ne smije mirisati na sumpor, ne smije biti zelen oko peraje i mora biti tvrdi. Tada se radi o pravilnom načinu konzerviranja koji je vrlo važan da se nebi dogodilo da dođe na tržište nedovoljno osušen. I ostale vrste srodne bakalaru moraju biti primjereno pripremljene za potrošače‘- zaključio je Dulčić.
