Čiovo je jedan od samo dva hrvatska otoka na kojem se više djece rađa nego što osoba umire.
Drugi je Vir. Navodi se to u Vladinu izvješću koje analizira učinke provedbe Zakona o otocima u 2014. i 2015. godini. Na gotovo polovici otoka bilježi se porast ukupnog broja stanovnika. S otoka se desetljećima iseljavalo, smanjeni natalitet i visoki mortalitet u zadnjem su desetljeću ponegdje nadoknađeni doseljavanjem, no doseljenici su u najvećoj mjeri starije i gospodarski neaktivne osobe. U razvoj hrvatskih otoka javni je sektor u 2014. i 2015. godini uložio ukupno 3,27 milijardi kuna. U 2015. najviše se ulagalo u prometnu povezanost otoka (345 milijuna), njihovu prometnu (310 milijuna) i komunalnu infrastrukturu (177 milijuna), gospodarstvo i potpore u gospodarstvu (217 milijuna), turizam (175 milijuna) itd.
Povećanje broja stanovnika bilježi većina gradova i općina na otocima, najviše općine Šolta, Milna, Sućuraj, Malinska-Dubašnica, Pašman i Kolan. Šolta je, primjerice, 2011. imala 1770 stanovnika, a 2014. njih 1990, Milna 1049, pa 1143 stanovnika.
Manje smanjenje bilježe gradovi Pag (s 3829 stanovnika, koliko je imao 2011. godine, pao je na 3745) Korčula, Pag, Vela Luka ( sa 4121 stanovnika pala na 4062) i Ston, te općine Povljana, Pučišća, Smokvica i Trpanj.
Opsežno izvješće, koje je Vlada prihvatila i poslala Hrvatskom saboru, sadrži i podatke da hrvatski dio Jadrana ima 78 otoka, 524 otočića, te 642 hridi i grebena (vrh iznad razine mora), odnosno ukupno njih 1244.
