Brojimo sitno do kraja studenog, okrenula je prva prava bura, a sad će iz dalmatinskih komina prosukljat dim, pripremat će se meso i pršuti za soljenje. To je slika nekadašnje Dalmacije. Vrijeme je svinjokolje, ali vremena su se itekako promijenila.
Kroničar Đuro Perlić je za RD kazao: Uvijek bi se ovako oko 29.-toga, kad bi prve bure suknule, tukla prasad. E sad, prije se to nije zvalo kolinje. To se zvalo tući prasad i bilo je pitanje časti za domaćina je’l uopće ima prase. Onaj tko nema, taj ne vrijedi kao domaćin.
Kako je to nekad izgledalo?
To bi onda bila fešta u kući. Našlo bi se majstora, meštra, onda se grije kotlanica, cijeli komšiluk miriši lipo friškom vatrom, sprema se spiza, pije se rakija, došli susjedi pripomoć, svak pridržat. To je bila fešta. Žene vaćaju kruv za kolenice. Jednostavno, to je život. Zato se prase i gojilo. Bilo je ljudi, ja znam jednoga iz mog komšiluka, on bi biža kad bi se klalo prase. Ne zato što je kukavica, nego žao mu bilo, smili se na beštiju. Najlipši bokun spize što sam ja ikad zapamtio od prasadi nije ni pršut ni ništa nego suva criva kad se stave na ploču od špakera. To bi ćaća i ja lipo pofrigali bez ikakvih načina, a mater iskriža kiselog kupusa ukrupno. Malo se zabiberi i stavi malo maslinovog ulja. To je divota. To je za ćućat prste, priča nam Đuro Perlić.
Vremena su se zaista promijenila! Ne peče se više kao nekad rakija, nema kolinja kakvo pamtimo iz djetinjstva. Europska unija ima svoja pravila, na nama je da ih provodimo.
Na što je sve posebno treba misliti pitali smo višeg veterinarskog inspektora Miljenka Jurjevića: Tu imamo dio koji se odnosi na zaštitu životinja što znači da je propisano da se za klanje životinja mora koristiti klasični pištolj s penetrirajućim klinom. Klanje na starinski način, udaranjem sjekirom ili sličnim metodama je zabranjeno. Ukoliko životinja nije sposobna za hodanje, ukoliko je ozlijeđena, ona se ne vuče na mjesto klanja nego se kolje na mjestu gdje je. Životnije prilikom klanja ne smiju se udarati nogama, niti tjerati strujom nego se to radi na neki dostojanstven način. Drugi dio propisanih mjera se odnosi na obavezni pregled mesa na trihinelu. Znači, nakon klanja potrebno je dostaviti uzorke u ovlaštenu veterinarsku organizaciju radi pregleda na trihinelozu.
Zanimalo nas je što sve trebamo znati u vezi obrade i pripreme mesa!
Meso u mesnicama mora potjecati iz odabranih objekata što znači da je u odabranom objektu, klaonici, meso pod kontrolom veterinarske inspekcije i ne može napustiti objekt prije pregleda na trihinelozu, uz sve ostale pretrage koje su propisane. Kazne mogu varirati, od obične prekršajne od nekoliko desetaka tisuća kuna do kaznene radi ugrožavanja javnog zdravstva. Potrošače bi savjetovao da kupuju u odabrani, registriranim objektima, da kupuju meso koje potječe iz odabranog objekta i da ima oznaku zdravstvene ispravnosti i deklaraciju proizvoda s porijeklom, kaže Miljenko Jurjević.
