Na konferenciji za novinare nacionalnog Stožera civilne zaštite govorilo se o mogućem drugom valu zaraze, te serološkim i antigenskim testovima koji na tržištu još nisu dostupni.
Hrvatska se uspjela obraniti u prvom valu, kad nije bilo ničega osim znanja i brze, promptne i adekvatne reakcije svim mjerama koje smo iz iskustva naučili i koje postoje. Prepoznali smo ugrozu već u siječnju, reagirali smo brzo, uspostavljanjem dijagnostike nekoliko dana nakon što se pojavila, uspostavljanjem epidemioloških mjera. Ministarstvo zdravstva je odmah reagiralo kreiranjem planova. Zavodi za javno zdravstvo su počeli pripremati mjere, počeli smo se trenirati i nabavljati opremu. Prije pet mjeseci je svijet spoznao da postoji neki novi virus koji je u Kini. Neki su i tu na ovim prostorima i u svijetu to ignorirali i omalovažavali opasnost, smijali se čak tome. Mi nismo. Možemo biti zadovoljni učinjenim. Svi klinički, epidemiološki i drugi kapaciteti su pripremljeni. Naši ljudi su iznimno uspješni bili, ne možemo to pripisati nijednom pojedincu nego cijeloj naciji, svim stručnjacima koji su bili uključeni. Mi smo tu samo ispred njih, ispred vas medija koji ste cijelo vrijeme uporno prenosili komunikaciju nas i cijele nacije.. Ako se i dalje budemo svi zajedno držali određenih mjera, mislim da smo spremni i opet spremniji možda nego neki drugi dio svijeta, odgovorila je na pitanje o spremnosti Hrvatske za mogući drugi val zaraze koronavirusom ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić.
Ministar zdravstva Vili Beroš i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak odgovorili su na pitanje o icjeni i provođenju seroloških testova na koronavirus.
Ne mogu Vam reći za novce jer to nije u nadležnosti Ministarstva zdravstva. Serologija je budućnost, ali imamo određenih problema jer na tržištu još ne postoje dovoljno kvalitetni serološki testovi koje bismo mogli uzeti s velikom vjerojatnošću. Puno je veći problem ako nekoga testirate testom koji nije adekvatno senzibilan i dobijete lažno pozitivni ili lažno negativni reuzltat nego ako uopće ne vršite testiranje. Testiranje je samo jedan od elemenata u postupanju prema tim bolesnicima. Epidemiološka anamneza je jako važna, temperatura je jako važna, simptomi su jako važni. Serološko ispitivanje je samo jedan od elemenata. Pojavili su se na tržištu i antigenski testovi, koji su bolji od seroloških. Oni u datom trenutku ukazuju postoji li u važem organizmu virus. U serološkim testovima možete imati lažno negativan rezultat jer nekad prođe 3-7 dana dok organizam razvije antitijela koja serološkim testovima analizirate. Radimo velike napore da dođemo do relevantnih testova, kad ih jednom budemo imali to će biti veliki uspjeh i moći ćemo obrambenu priču postaviti malo drugačije. Ali to nije jedini element. Moramo razlikovati vrste testiranja. PCR ili gensko, zatim antigensko i serološko, kazao je ministar Beroš i prepustio riječ Capaku.
Svi brzi testovi su dobiveni da se isprobaju u zdravstvenom sustavu. Neke privatne firme su ih kupovale za svoje djelatnike, neki ljudi su ih privatno kupovali i testirali se. Oni su vrlo jednostavni i za 10 minuta dobijete rezultat. Mi znamo vrijednost tih testova. U početku im je pouzdanost bila vrlo niska. Sad su nešto pouzdaniji, ali ne dovoljno da bi se na njih mogli osloniti. Možemo ih koristiti samo orijentacijski. Što se tiče seroloških testova za koje profesorica Markotić i ja pričamo da ćemo ih provesti, to su puno pouzdaniji laboratorijski testovi od ovih brzih. Iako ih za dijagnostiku za sada ne koristimo, u budućnosti vjerojatno hoćemo. Koristimo PCR test jer možemo vrlo rano dobiti vrlo pouzdane rezultate. PCR nam je zato sad. Serološki testovi koje je HZJZ kupio i koje će provesti u sljedećim danima pomoći će u identifikaciji onih koji su preboljeli bolest, a da nisu znali da je imaju. Da odredimo koliko je ljudi u našoj populaciji bilo u kontaktu s virusom. Taj podatak nam je iz raznih stručnih razloga vrlo bitan. Sto tih testova smo dobili na probu, a tisuću smo ih kupili. Cijena je za 100 testova 4500 kuna, otkrio je Capak.
