Glavata želva Huanita uginula je prošle godine u Puli zbog plastičnih čepova koji su joj toliko ozlijedili crijeva da nije mogla probavljati hranu. Od tada se malo toga promijenilo da Sredozemlje prestane biti jedno od najugroženijih mora plastičnim otpadom.
U srpnju je časopis Science objavio studiju sa zaključkom da svijet u globalnom zagađenju plastikom ide prema točki s koje nema povratka, a do 2050. u svjetskim oceanima bit će više plastičnog otpada nego riba, upozoravaju znanstvenici.
Procjenjuje se da plastika čini oko 80 posto morskog otpada, a Mediteran je jedno od najugroženijih područja, navode ekološki aktivisti.
Mirta Smodlaka Tanković, znanstvena suradnica u Centru za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković koja se već desetljeće bavi problemom otpada u Jadranskom moru, rekla je da se stanje naglo pogoršava.
„Jadran nažalost nije drugačiji od ostatka Mediterana“, istaknula je.
Istraživanja provedena na ribama i beskralježnjacima pokazala su da postotak jedinki u kojima je pronađena neka vrsta morskog otpada kontinuirano raste.
„Prosjek zadnjih godina u Jadranskom ribljem fondu bio je između 2 i 25 posto, međutim danas se penje i do 40 posto“, kazala je.
Smatra da je problem teško rješiv i da je najvažnije krenuti od izvora.
„Zabrana jednokratne plastike veliki je pomak, sada treba nastaviti raditi na podizanju svijesti potrošača“, naglasila je i dodala da su konzumerizam i novostečene loše navike uzrokovale brojne štete prirodi.
Velika većina proizvedene plastike koristi se jednokratno, a potrebne su stotine pa i tisuće godina da se raspadne.
No, niti tada ne nestaje već prelazi u mikroplastiku.
Europska unija od 2015. nastoji ograničiti i iz uporabe ukloniti plastične vrećice, a europarlamentarci su krajem 2018. usvojili Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš.
Hrvatski sabor je 15. srpnja izglasao zakon o zabrani plastičnih vrećica za nošenje čime je Direktiva EU o jednokratnoj plastici ušla u hrvatsko zakonodavstvo.
Istek roka za stupanje na snagu Direktive EU zgodno je obilježen početkom srpnja pokretanjem inicijative ‘Za arhipelag bez plastike’ koja je nastala širenjem zlarinskog primjera.
Ivana Kordić, predsjednica udruge Tatavaka, rekla je da je inicijativa ’Za Zlarin bez plastike’ pokrenuta s ciljem da Zlarin postane prvi hrvatski otok bez plastike za jednokratnu upotrebu, ali i željom da se i drugi potaknu na promjene.
