U Županijskoj komori Split održan je okrugli stol na temu Split – homeport za kruzere. Cilj je bio okupiti relevantne stručnjake i otvoriti raspravu o preduvjetima koje Split treba zadovoljiti.
Na organizaciju ovog okruglog stola potakli su nas podaci da je Split, po broju putnika, treća luka na Mediteranu s ukupno 4,7 milijuna brodskih putnika godišnje, rekla je u uvodnom izlaganju potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze i v.d. predsjednica ŽK Split, Mirjana Čagalj te dodatno obrazložila: Kao što je svima poznato Split je tradicionalno homeport, odnosno luka ukrcaja i iskrcaja za domaće brodove na kružnim putovanjima, no želi li to biti i za međunarodne.
Dr. sc. Siniša Horak s Instituta za turizam u uvodnom izlaganju iznio je pozitivne i negativne aspekte Splita kao homeporta. Naveo je presudne i važne uvjete koje Split mora zadovoljiti kako bi postao homeport za kruzere, kao presudne navodi: odgovarajuću luku, blizinu zračne luke, dovoljan broj hotela više i visoke kategorije, mogućnost transfera od zračne do morske luke, touroperatore, granične prijelaze te sigurnosne provjere. U važne uvjete je uvrstio: turistički identitet destinacije, ostalu turističku ponudu, putnički terminal u luci, BDP regije, javnu sigurnost u destinaciji, parkirališta u luci te mogućnost snabdjevanja broda u skladu sa standardima brodara.
Joško Berket Bakota, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Split, naveo je da kruzing turizam ima potencijala za razvoj i širenje, ali treba uzeti u obzir infrastrukturu i ostale potrebne čimbenike. Kruzing turizam na Jadranu zastupljen je sa skoro 4,8 milijuna putnika, što iznosi za Hrvatsku 1,3 milijuna putnika. Lučka uprava Split stalno bilježi rast, u 2000. godine je imala 2 ticanja, a u 2016. godine 280 ticanja i 280 000 putnika. Bitan je broj putnika, a ne samo broj ticanja, istaknuo je Berket Bakota.
Direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella naveo je da nautički turizam ima najveći rast, pogotovo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 1.350.000 noćenja, što čini 40% od udjela u RH te da je Splitsko-dalmatinska županija jedina županija koja je izradila nautički plan za 2017.g.
Alijana Vukšić, direktorica Turističke zajednice grada Splita, drži kako Grad Split treba motivirati što više stručnjaka u izradi raznih studija o turizmu te dati odgovor na pitanje koji je utjecaj kruzing turista na stacionarne turiste. Naglasila je da Split želi biti ugodna destinacija svakom gostu te da moramo ustrajati na planiranju nosivih kapaciteta destinacije.
Srećko Favro, izvanredni profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, naglasio je da je Split destinacija sama po sebi te da se mora profilirati sukladno tome. Preferira manje kruzere za koje grad trenutno ima kapacitete.
Ela Žižić, pročelnica službe za gospodarstvo, turizam, međunarodne i europske fondove Grada Splita naglasila je problem kapaciteta prometne infrastrukture u Gradu te mogući utjecaj daljnjeg razvoja kruzing turizma na kulturnu baštinu, ekologiju i lokalno stanovništvo.
Pozivu predsjednice Čagalj odazvao se i saborski zastupnik, Andro Krstulović Opara, koji vidi smisao Splita kao homeporta samo ukoliko Split razvije zadovoljavajuću infrastrukturu te stekne mogućnost apsorpcije potencijalne količine gostiju ove grane turizma.
Mirko Petrić, viši predavač i Inga Tomić Koludrović, redovna profesorica Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru svojim su dugodišnjim istraživanjima i konstruktivnim stavovima doprinjeli kvaliteti i uspješnosti okruglog stola.
Sudionici okruglog stola su zaključili da je osnovni problem nedostatak strategije razvoja turizma naše županije koji uključuje i kruzing turizam. Naveli su problematične točke grada: manjak kapaciteta zračne luke te nedostatak hotelskog smještaja više kategorije u gradu Splitu, uz spomenuta prometna ograničenja.
Prema sudionicima okruglog stola, odgovor na pitanje želi li Split postati homeport za kruzere dat će brodari i lokalno stanovništvo, a hoće li to ipak postati odlučit će u konačnici nosivi kapacitet Grada u pogledu ekonomske, društvene i ekološke održivosti.
Stoga je nužno , kao što je dr. sc. Horak i predložio, izraditi Strategiju dugoročno održivog razvoja međunarodnih brodskih krstarenja u Splitu.
Sudionici stola su odreda izrazili zadovoljstvo stavljanjem ove teme na dnevni red i okupljanjem meritornih osoba, te su skup shvatili kao priliku za artikuliranje problema i zajedničkih ciljeva, uspostavu dijaloga kao način da se navedeni procesi pokrenu.
