Splitski klub olimpijaca i Splitski savez sportova prezentirali su svoje stavove o Nacionalnom programu sporta 2017-2022. i izradi novog Zakona o sportu.
U dvanaest točaka traže da država za sport izdvoji najmanje 1% proračuna, da Nacionalni program sporta bude temelj novog Zakona o sportu, da se sport uskladi s ustavnom pozicijom kao djelatnost od posebnog interesa, da se kategoriziraju sportovi od interesa za Hrvatsku (bazični, tradicionalni i uspješni), da se jasnije definira status sporta unutar proračuna jedinica lokalne i područne samouprave, da se uvede porezna olakšica tvrtkama koje darivaju u sport i ukine oporezivanje darovane sportske opreme, da se definira status klubova i osnuje registar neprofitnih udruga kako bi ih se oslobodilo poreza na dobit, da se tjelesni odgoj uvede 5 puta tjedno u osnovnim i srednjim školama pri čemu bi s djecom od 1. do 4. razreda osnovne škole radili kineziolozi, a sva djeca naučila osnove plivanja i vožnje bicikla, da se zaustavi prerani odlazak sportaša van Hrvatske, da se aplicira na EU fondove za unaprjeđenje sportske infrastrukture, da se poveća zastupljenost žena u sportu, te da bavljenje sportom mladima bude besplatno.
Država je napravila iskorak osnivanjem Središnjeg državnog ureda za sport. Sad slijede novi koraci. Zastrašujuće je financiranje sporta. Proračun je matematički izraz politike. A sport je trenutno zastupljen s 1.2 promila. 150 milijuna kuna. To je uvredljivo. Sport s tim ne može živjeti, to uništava sport. Nećemo govoriti koliko je sport dao državi, a ono što dobije od nje na razini je statističke greške. U bivšem Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta za sport se izdvajalo 124 milijuna kuna, a za nepredviđene troškove – dvostruko više. Zato tražimo da se definira financiranje sporta na minimalno 1% državnog proračuna. To izgleda puno, ali ako će se naći 8 milijardi kuna za pokriće dugova u zdravstvu, može se naći i jedna milijarda za sport koji će nam donijeti i zdraviju naciju, rekao je predsjednik Splitskog kluba olimpijaca Željko Jerkov i dodao kako samo Dinamo godišnje u državni proračun uplati više nego što cijeli hrvatski sport dobije iz proračuna.
Lokalni sport na kojem počiva 90% hrvatskog sporta i kompletna sportska infrastruktura nije adekvatno riješen. Grad Split je po svemu drugi u državi a nemamo predstavnika i ne možemo utjecati na oblikovanje sportske politike. Postojeći zakon definira status sporta u odgojno-obrazovnim ustanovama, na međunarodnim događajima i kao rekreacija. A nigdje nije definiran natjecateljski sport kao osnova sporta u Hrvatskoj. I nigdje nije definiran klub kao europski model financiranja i funkcioniranja. Drugi problem je što nije jasno napravljeno razgraničenje do koje razine će lokalna zajednica financirati sport, a kada to preuzima država. Događa se da lokalni sport lokalna zajednica financira od selekcije do nastupa na Olimpijskim igrama, od stručnog rada do infrastrukture, a to je neprihvatljivo, istaknuo je predsjednik Splitskog saveza sportova Ivan Veštić.
