Vukovar: Dan sjećanja

0

Komemorativnim skupom u dvorištu vukovarske Opće županijske bolnice i bolnice hrvatskih veterana u Vukovaru je započelo obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i 24-obljetnice stradanja tog grada u Domovinskom ratu.

Na vukovarsku bolnicu tijekom gotovo tromjesečne opsade Vukovara dnevno je padalo do 70 topničkih projektila, a zbrinutoje  oko 3.500 ranjenika unatoč svakodnevnim topničkim napadima.

Pored velikog broja građana pristiglih iz cijele Hrvatske, u Vukovaru je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i premijer Zoran Milanović, brojni saborski zastupnici i ministri, predstavnici diplomatskog zbora, Katoličke crkve i ostalih vjerskih zajednica, predstavnici brojnih braniteljskih i stradalničkih udruga i političkih stranaka.

Predvođeni članovima Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata te pripadnicima 204. brigade HV-a koja je branila Vukovar 1991. i članovima vukovarskih braniteljskih udruga, sudionici obilježavanja uputili su se u koloni sjećanja hodom od bolnice do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata na kojem će izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće. Na putu do groblja proći će i pored vukovarskog Vodotornja jednog od simbola agresije na Vukovar, a nedaleko kojega su vukovarske gradske vlasti, duž glavne ceste, postavile 210 metara dugi natpis s imenima i prezimenima 1145 branitelja i pripadnika Civilne zaštite stradalih u Vukovaru u Domovinskom ratu.

Molitvu na groblju molit će zadarski nadbiskup, mons. Želimir Puljić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) koji će potom na groblju predvoditi i svetu misu.
Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. obilježava se odlukom Hrvatskog sabora u spomen na 18. studenoga 1991. kada je nakon gotovo tromjesečne obrane slomljena obrana grada Vukovara. Prema podacima Opće bolnice Vukovar do sloma obrane grada poginule su 1624 osobe, a ranjeno više od 2500. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 5.000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.