Preminulo je još 6 osoba starije životne dobi, 5 u Splitu i 1 u Koprivnici. Troje ih je bilo na respiratoru, a troje nije.
U posljednja 24 sata imamo novodijagnosticiranih 9 osoba koje boluju od COVID-19 bolesti. Ukupno ih je 2085. Prosječna dob je 51.25 godina. Muškaraca je 45.9%, a žena 54.1%. Učinjeno je 36917 testiranja, u posljednja 24 sata 696 novih. Postotak oboljelih je 5.65 %. 17 osoba je na respiratoru. Hospitaliziranih je 248, dakle 13 manje nego jučer. Otpuštenih iz zdravstvenih ustanova je 588, što je 29 više nego jučer. Kod kuće ih se oporavilo 833 (44 više nego jučer), ukupno je oporavljenih 1421 (73 više nego jučer). Nažalost, preminulo je još 6 osoba. Pet žena u Splitu, koje su rođene 1924., 1927., 1942., 1942. i 1948. godine, i jedna u Koprivnici rođena 1931. Tri su bile na respiratoru, a tri nisu. Preminulih je ukupno 75. Njihova prosječna dob je 79.2 godine. 55% preminulih su žene, a 45% muškarci, izvijestio je ministar zdravstva Vili Beroš.
Nastavljamo s jednoznamenkastim brojevima novooboljelih. Nažalost, svih 9 novooboljelih je iz Splitsko-dalmatinske županije. Od toga su 4 obiteljski kontakti, članovi obitelji ranije oboljelih. Imamo 2 medicinske sestre koje rade u bolnici. Srećom, one su postale pozitivne u vrijeme kad su se trebale raditi na posao. Nisu radile, bile su kod kuće. Testirane su prije povratka na posao. Njihov pozitivitet vjerojatno neće imati nikakvog utjecaja na funkcioniranje bolnice. Nitko ne treba u samoizolaciju. Radi se vjerojatno o zaražavanju kod kuće, odnosno o obiteljskim kontaktima. Imamo i jednu njegovateljicu iz Doma za starije i nemoćne osobe i jednu pacijenticu u bolnici gdje je prije nekoliko dana bilo više zaraženih medicinskih sestara. Sad je na tom odjelu jedna pozitivna pacijentica. Splitsko-dalmatinska županija je izbila na prvo mjesto po broju oboljelih, 488, a grad Zagreb ima 466. Međutim, u usporedbi s incidencijom u drugim zemljama u našem okruženju i Europi, to je još uvijek prilično niska incidencija i mali broj oboljelih za županiju s tako velikim brojem stanovnika, rekao je ravnatelj Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Ne smatram da postoji problem u Splitsko-dalmatinskoj županiji iako je incidencija sada najveća od svih županija. Bitno je da se za svakog koji je pozitivan pronađe izvor zaraze i da se njegovi kontakti stave u samoizolaciju. To je uvjet da kažemo da je situacija pod kontrolom. Ako postoji nekontrolirano širenje, ako ne možemo utvrditi kako se netko zarazio i njegove kontakte koji trebaju ići u samoizolaciju, onda možemo reći da situacija nije pod kontrolom. Za sada ne postoji neki problem. Trajno smo u kontaktu s epidemiolozima NZJZ SDŽ. Jutros smo se čuli nekoliko puta. Oni kontinuirano rade i stavljaju situaciju pod kontrolu. Ako im zatreba pomoć, HZJZ im stoji na raspolaganju i mi ćemo isti čas otići dole i pomoći ćemo im. Imamo u Hrvatskoj nešto više od 13 tisuća ljudi u samoizolaciji, to je bazen iz kojeg se mogu regrutirati novi oboljeli. Bili su u kontaktu s oboljelima i sad treba vidjeti hoće li razviti simptome. Kad se utvrdi sumnja, radi se dijagnostika. Za sve je postupak isti. Za sada mislimo da je u SDŽ sve pod kontrolom, da su uspješno utvrdili sve izvore zaraze i kontakte oboljelih stavili u samoizolaciju. Jedno vrijeme je najveća incidencija bila u Krapinsko-zagorskoj županiji s nekoliko žarišta. Bitno je da se promptno reagira i da se provedu epidemiološke mjere da se bolest ne širi dalje, dodao je Capak.
Još nismo pokrenuli serološka testiranja. HZJZ će biti spreman za to početkom sljedećeg tjedna, ali to je jedna manja količina testova. Jako teško ih je nabaviti, prije toga ih treba isprobati. Kad budemo imali mogućnost šire serološke dijagnostike, zavirit ćemo i u Domove za starije. Najvažnije je da imamo dovoljno kapaciteta za testiranje PCR-om jer serološki testovi ne služe za dijagnostiku nego da vidimo kakvo je stanje sa susretom s virusom. Koliko se naših ljudi susrelo s virusom, bilo da su preboljeli bolest ili da su bili asimptomatski, i koliko će u budućnosti trajati taj imunitet. To je naš cilj što se tiče seroloških testova. PCR testovi, genetski testovi, služe nam za dijagnostiku i za to imamo dovoljno kapaciteta, zaključio je Capak.
Namjera nam je bila to napraviti jer se to nametnulo kao učinkovit dodatni element u borbi uz ranije utemeljena postupanja. Međutim, serološki testovi koji su nam tada bili dostupni nisu pokazali visoku specifičnost. Nisu bili najupotrebljiviji. Dali bi određenu informaciju, ali to nama ništa ne znači. Ako taj test pogriješi, a mi mislimo da je ispravan, netko može biti smješten u starački dom ili ostati u domu pa imamo problem. Svi testovi koje smo dobijali u ranoj fazi smo isprobali, neki su bili prihvatljivi, a neki nisu. Iz dana u dan ta tehnologija napreduje, testovi su sve bolji. Objektivni problem je kako ih nabaviti, profesorica Markotić je u više navrata rekla da kompletna produkcija zadovoljava samo 10% tržišta. Imamo određene veze i morali bismo dobiti malo bolje serološke testove, pojasnio je ministar Beroš.
