Izjavila je to, odgovarajući na novinarsko pitanje, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić.
O tome cijelo vrijeme govorimo i mi i cijeli svijet. To je ozbiljna je mogućnost. Virusi se mogu javljati sezonski svake godine. Većina virusnih bolesti se vraća ili povremeno, svakih nekoliko godina, kad se sklope određeni epidemiološki uvjeti. Virus Zapadnog Nila se pojavio u Hrvatskoj nakon skoro 80 godina i sad ga imamo svake 2-3 godine. Isto vrijedi za još neke viruse, znao je biti razmak 10-20 godina, a sad imamo svake 2-3 godine infekiju tim virusima. Denga virus se pojavio nakon 80 godina i 2010. projurio mediteranskim zemljama, Grčkom, Hrvatskom, Italijom, Francuskom i nestao, imamo samo importirane slučajeve. Ovaj virus je kapljični i mogao bi biti regularni sezonski virus koji bi se mogao javljati svake godine. Ali, obzirom da je on dosta neobičan virus, vidjet ćemo što će odlučiti, kazala je Markotić. Osvrnula se na komplikacije poput ugrušaka u ekstremitetima.
Ima različitih komplikacija kod zaraznih bolesti. To su nova istraživanja, pojavile su se prve studije o tome koje analiziraju nešto veći broj bolesnika. Jedna je objavljena u prestižnom časopisu. Tu ćemo trebati pratit, oni to dovode u vezu s genetskim predispozicijama i prijašnjim stanjem i navikama bolesnika poput pušenja, nepravilne ishrane i slično. Većina virusa djeluje na endotel, stanice koje oblažu sve krvne žile. Masu virusa kod infekcija aktivira te stanice i oštećuje ih u nekim situacijama. S druge strane, jako vole aktivirati i krvne pločice koje su zadužene za zgrušavanje krvi i koje zovemo trombociti. Kad ih virus uspije aktivirati, one se međusobno lijepe i znaju čak stvarati aglomerate s drugim krvnim stanicama. Stvaraju male trombove. Sve može biti plus i minus što se tiče imunologije. Naš organizam trombove stvara kao obranu od toga da bi se virus mogao dalje cirkulacijom širiti. To može biti obrana i dok je to kontrolirano, dok su to mali mikrotrombovi u malim krvnim žilama, to je sve u redu. Kad nastaju veći trombovi to može biti opasno po život. Bolesnicima koji leže duže vrijeme dajemo i preparate koji djeluju na zgrušavanje krvi. Svjesni smo tih situacija, pratit ćemo ih i analizirat ćemo i naše bolesnike. U Klinici nismo imali nikog s moždanim udarom koliko znam. Napravili smo niz radnih grupa koji su dobili zadatak da analiziraju puno toga i planiraju naša istraživanja. Čim bude nekih novih stvari, rado ćemo Vam reći, pojasnila je Markotić.
