Četiri su osobe preminule, po 2 u Splitu i Koprivnici. Ozdravilo je još 66 ljudi. Epidemiološka situacija je povoljna, informacije su nacionalnog Stožera civilne zaštite.
U protekla 24 sata imamo 8 novih COVID-19 pozitivnih bolesnika, što daje 2047 ukupno oboljelih. Napravili smo 33577 testiranja, od čega 760 u proteklia 24 sata. Postotak pozitivnih je 6.10%. Preminula su od jučer nažalost četiri bolesnika. U Koprivnici muškarac rođen 1939. i žena rođena 1926., a u Splitu žena rođena 1940. i muškarac rođen 1961. Svi su imali kronične bolesti, dvoje ih je bilo na respiratoru, a dvoje bez. Ukupno su preminule 63 osobe, ili 15 na milijun stanovnika. I dalje je 21 osoba na respiratoru. Hospitaliziranih je 16 manje nego jučer, trenutno 287. Otpuštenih iz bolnica je 15 više, ukupno 532, a ozdravljenih kod kuće 51 više, ukupno 700. Ukupno su ozdravile 1232 osobe, 66 više u odnosu na jučer. Ali silazna epidemijska krivulja ne smije značiti silaznu krivulju našeg opreza. Moramo nužno biti oprezni i dalje, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Uz sve podatke koje smo na dnevnoj bazi objavljivali do sada, od jučer su za sve koje to dodatno interesira dostupni i strojno čitljivi otvoreni podaci o tijeku bolesti COVID-19 od početka ove epidemije. Možete ih vidjeti na službenoj stranici www.koronavirus.hr te na web stranici portala otvorenih podataka Republike Hrvatske. U pitanju je suradnja Ministarstva zdravstva, Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Posebno zahvaljujem državnom tajniku Bernardu Grčiću. Važnost je nastavak jasne, transparentne i dostupne komunikacije prema javnosti temeljene na činjenicama. Ovo će omogućiti svim zainteresiranim dionicima uvid u činjenice na strojno čitljiv način, što će omogućiti razne strojne analize u budućnosti, dodao je Beroš.
Pripremali smo se dok je virus još bio u Kini. Pripremili smo naš zdravstveni sustav na adekvatan način. Formirali smo primarne, sekundarne i tercijarne respiratorne centre koji nisu ispunjeni. Njihovi kapaciteti su dostupni i spremni smo. Dolazi do reaktivacije zdravstvenog sustava. U kordinaciji s ravnateljima bolničkih ustanova dogovoreno je pokretanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su bili odgođeni uzimajući u obzir prioritete, odnosno rizik daljnjih zdravstvenih posljedica u određenim patološkim stanjima. Ažurirat će se sve liste čekanja za pretrage. To je opsežan posao, ali odvija se za svako radilište posebno i bit će napravljen na adekvatan način. Svi bolesnici će biti obaviješteni o novim terminima svojih dijagnostičkih i terapijskih postupaka. Mora se pojačati koordinacija s liječnicima obiteljske medicine, priprema prije prijema u bolnicu će se morati raditi na drugi način da bi boravak u bolnici bio kraći. Povećat će se broj usluga kroz dnevnu bolnicu i usluga jednodnevne kirurgije. Organizirat će se poliklinički rad kroz precizno naručivanje pacijenata u točno određeno vrijeme uz potrebu obostranog poštivanja tog termina kako bi se smanjila gužva u čekaonicama. Plan je aktivacija 30% operacijskog elektivnog programa, elektivnih dijagnostičko-terapijskih postupaka, specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite uz razmak između pregleda i u dvije radne smjene, od 8-20 sati. Po potrebi i vikendom. Poradit ćemo na značajnijoj implementaciji A5 uputnica koje omogućavaju konzultaciju sa specijalistom bez fizičkog pregleda ako on nije nužan. Poticat ćemo upotrebu telemedicinskih metoda komuniciranja koje su do sada možda bile malo nepravedno zapostavljene, izvijestio je Beroš.
Epidemiološka situacija je iznimno povoljna. Imamo prostora da popuštamo mjere. U mnogim zemljama gdje je epidemija divljala sad lagano popušta. Usporedit ću brojeve sa zemljama u okruženju (Mađarska, Slovenija, Srbija), pa i onima s kojima se volimo uspoređivati (Švedska, Austrija, Belgija). Sve one imaju puno nepovoljniju situaciju. Od 10 zemalja smo na drugom mjestu po incidenciji, broju zaraženih na milijun stanovnika. Mađarska ima 274 zaražena na milijun stanovnika, mi 497, a druge zemlje puno više, Slovenija 674, Srbija 947, Švedska 1874, Belgija 4028. Imamo najnižu stopu umrlih na milijun stanovnika, jučer smo imali 14, Mađarska 30, Srbija 19, Finska 35, Švedska 225, Belgija 622 na milijun stanovnika. Ovo nisu mjere nego rezultati našeg rada koje smo ostvarili. Epidemiolozi, Krizni stožer, Ministarstvo zdravstva, Vlada RH, mediji i naravno svi naši građani koji su slušali naše preporuke i držali se naših mjera, rekao je ravnatelj Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Draft preporuka za škole i državnu maturu jutros je predan resornom Ministarstvu, dogovor je da se u četvrtak objave smjernice. S Crkvom smo još u komunikaciji, nadam se da bi to sutra moglo biti dovršeno. Faza popuštanja donosi više nepoznanica. Želimo biti oprezni, zato kazališta i kina nisu još u planu otvaranja. Popustili smo onaj dio koji daje dobre gospodarske rezultate, a nosi manji epidemiološki rizik. Doći će i oni na red, ali zasad su preveliki rizik, dodao je Capak.
Inspekcije i posebni timovi će cijelo vrijeme pratiti situaciju. Kad primijete nepravilnosti ili neke situacije koje bi trebalo korigirati, tu su da ukažu. Nije cilj represija nego edukacija. Ljudi se mogu i zaboraviti, u određenom trenutku ne voditi računa o svakoj mjeri koja je propisana. To je put kojim ćemo i dalje ići. Posebno se prati pridržavanje svih mjera fizičke udaljenosti između ljudi ovisno o situaciji i objektu gdje jesu, pridržavanje najviših higijenskih standarda, dezinficiranje prostora i kontrola broja ljudi u zatvorenim prostorima. Naše inspekcije su tu da ukazuju na nepravilnosti kad ih utvrde. Nije bilo primjera da bilo tko odbija sugestiju, nadam se da će tako i ostati. Postoji visok stupanj razumijevanja svih dionika u ovoj krizi, dakle institucija i građana, kazao je načelnik Stožera civilne zaštite Davor Božinović. Upitan je za videokonferenciju ministara unutarnjih poslova EU kojom je predsjedao.
Kad govorimo o praćenju kontakata, radi se o epidemiološkoj mjeri praćenja svih koji su bili u kontaktu s oboljelim. Postoji niz načina, jedan je onaj koji koristi naš Zavod i pokazao se učinkovitim. Od prvog dana se u svijetu s obzirom na iskustva nekih zemalja s Dalekog istoka i njihove borbe s čestim epidemijama sve više govori i o korištenju mobilnih aplikacijama koje bi mogle taj proces olakšati i ubrzati. Sve bi se radilo na dobrovoljnoj osnovi uz strogo poštivanje privatnosti i Opće uredbe o zaštiti podataka. 7-8 članica EU već ima takva tehnološka rješenja, 11-12 je u pripremnoj fazi. Svi to vide kao mogućnost da se umanji brzina širenja zaraze u drugom valu epidemije koji bi mogao doći na jesen. Postoje preporuke Europske komisije, veliki dio država članica to već koristi ili je u fazi uvođenja. Njemačka će s tim krenuti u 5. mjesecu. Vjerojatno će Europska unija ići prema zajedničkim rješenjima. To je bitno kad govorimo o mogućnosti i scenariju da se olakša promet putnika preko granica. Uz takav sustav bi svi znali s čime se suočavaju, koji su sve uvjeti potrebni. Sve opet ovisi o epidemiološkoj situaciji. To je sukus rasprave kojom smo koordinirali kao predsjedavajući Vijeća EU, kazao je Božinović
