Postojeće razvojne politike u Hrvatskoj do sada nisu dale rezultate, BDP nedovoljno raste kako bi „servisirali“ postojeće dugove i zaista osjetili izlazak iz gospodarske krize. Što je potrebno i koji nas pravci razvojnih politika tamo vode, pokušavali su odgovoriti izlagači 4. Gospodarskog foruma Splitsko-dalmatinske županije, koji se održao danas u Splitu na Ekonomskom fakultetu.
U organizaciji Javne ustanove za koordinaciju i razvoj SDŽ, RERA, saborski zastupnik Domagoj Milošević govorio je o hrvatskom socijalno-tržišnom gospodarstvu, ekonomist Ljubo Jurčić otkrio je kojih je 10 novih razvojnih politika potrebno Hrvatskoj, a ekonomski analitičar Damir Novotny hrvatsku ekonomiju stavio je u kontekst desetogodišnje strategije za rast i radna mjesta EU.
Ljubo Jurčić ustvrdio je, usprkos vladi i Europskoj komisiji, da Hrvatska nije izašla iz krize: „To je statistička igra. Mi smo proteklih godina pali u rupu od 15m i sad smo na dnu, čeprkamo se. Kako nema negativnih udara, kojih je bilo na početku ove vlade, s dizanjem PDV, s dizanjem cijene energenata uz ne povećanje dohotka, sad nisu ništa radili, ne guraju nas više dolje. Znači, pali smo 15m u rupu, proteklih sedam, osam godina i sad se mičemo dva, tri centimetra gore-dolje, ovisno o klimi. Ako bude klima dobra, turisti će malo više potrošiti, poljoprivreda će biti dobra pa ćemo biti u plusu, a ako bude ružno vrijeme, poljoprivreda će biti loša, turisti će manje potrošiti pa ćemo biti opet oko nule. Znači, moramo se moliti Bogu da bude lijepo vrijeme i čekati novu Vladu“.
U prvih pet godina treba provesti promjenu fiskalne politike, reformu monetarne i gospodarske politike, politiku smanjenja dugova građana kao i restrukturirati javna poduzeća, kaže Jurčić: „Onda ide reforma političkog sustava, reforma teritorijalnog preustroja, izgradnja Hrvatske na hrvatskom nacionalom entitetu i zaštita okoliša, u roku od četiri godine. Kod nas je samo jedno rješenje, a to je povećati zaposlenost i proizvodnju. Kad više ljudi radi onda je to sve skupa lakše. ako idemo još otpuštati ljudi, ne zapošljavati nove, onda onaj sve manji broj ljudi koji ostane raditi, radit će s više znoja i onda možda bude krvi na rukama itd. , a to je potpuno pogrešna politika i to pričaju oni koji zapravo ne znaju ni kako bi trebala funkcionirati ekonomija“.
EU fondovi nisu „čarobni štapić“ za izlazak iz krize, kaže ekonomski analitičar Novoty, već samo „karika u lancu“: „Najbolji su primjeri Poljska, Češka, Slovačka koje su koristile EU fondove samo kao jednu polugu razvoja, a sve drugo su odradili sami, osobito u pogledu privlačenja stranih ulaganja. Uspjeh za izlazak iz krize leži u kombinaciji domaćih i stranih investicija. To je kombinacija koja se pokazala uspješnom u svim drugim zemljama pa će tako biti i u Hrvatskoj“.
Hrvatska je slabo do sada povlačila sredstva iz predpristupnih fondova EU. To bi se trebalo promijeniti, pa bi ruralni razvoj najviše mogao profitirati od kohezijskih fondova, tvrdi Novotny: „Međutim, operativni program za koheziju i konkurentnost, kako smo ga mi nazvali, koji će koristiti sredstva iz strukturalnih fondova za regionalni razvoj i investicijskih fondova, osobito ‘Junckerovog plana’, neće biti tako uspješan zato što Vlada u ovom trenutku nema jasnu viziju alokacije tih sredstava. Država bi htjela vidjeti velike, javne investicije, međutim javne se investicije uvijek moraju sufinancirati. EU nikad ne financira 100%, nego 60-70% i zbog toga javni sektor bi morao dodati 30% za svaku javnu investiciju, a tih novaca nema.“
Iako je trebao biti jedan od izlagača, zamjenik ministra gospodarstva, Alen Leverić, nije došao na Forum kojeg je financijski potpomoglo isto ministarstvo, a kratak osvrt na to dao je ravnatelj Ustanove RERA, Jozo Sarač: „Nije cilj ove manifestacije kritiziranje nikoga. Vidite po strukturi govornika da su svi u jednom aktivnom dijelu svog profesionalnog i životnog puta, radili i realnom sektoru. Dakle, mi moramo oslušnuti što je to potreba realnog sektora, koje su im to zapreke na njihovom putu prilikom realiziranja makroekonomskih ciljeva zadanih od struke i službene politike i kojim ćemo to akcijskim planovima definirati zacrtane pravce razvoja kako bi imali novo zapošljavanje i novi rast, a ne stagnaciju.“
Poljoprivreda, poticanje visokih tehnologija, turizam i energetika, pravci su za gospodarski rast u SDŽ, istaknuo je župan Zlatko Ževrnja: „Jačamo sektor poljoprivrede proizvodnje, od marikulture do ratarstva, vinogradarstva, maslinarstva..i tu imamo niz mjera i programa kao i područje visokih tehnologija. Stimuliramo startup firme, razne konferencije, ‘Shift’ itd..Imamo 588 registriranih tvrtki koje zapošljavaju oko 2.200 radnika. To je cijeli jedan splitski škver. Također, važno područje jest daljnji uspješni razvoj turizma kao i razvoj luka nautičkog turizma. U suradnji s HEP-om i Hrvatskim vodama razvijamo nekoliko projekata koji bi udvostručili proizvodnju električne energije u slivu Cetine“.
Na Forumu, koji se održao pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, izlazak iz krize bio je tema i okruglog stola.
