Obilježen službeni početak opskrbe sa plinom u Splitsko-dalmatinskoj županiji

0

Simboličnim paljenjem vatre u plameniku u gospodarskoj zoni Podi – Dugopolje označeno je dovođenje plina i službeni početak opskrbe u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Nakon što je izgradnja sekundarne plinske mreže započela prije dvije godine, Dugopolje je tako postalo prva općina s plinskom mrežom županiji.

Direktor EVN-a, Werner Casagrande, to je ocijenio velikim korakom u plinofikaciji Dalmacije:

„Ovo je izuzetno važna županija za nas. Split je jedan od najvećih gradova u Hrvatskoj, ovo je veliko tržište. Slijedeće godine očekujemo dolazak plina u Split, upravo je u tijeku izgradnja visokotlačnog plinovoda i veselimo se slijedeće godine uvođenju plina u Splitu.“

{mp3}Reportaze/plin_dugopolje_2015_werner_asagrande{/mp3}

110 milijuna kuna vrijednost je cijelog projekta u tri jadranske županije, od toga je EVN u SD uložio 20 milijuna kuna. Zadovoljni su sadašnji interesom, a ohrabruju ih najave ekonomskog rasta koji će, vjeruju okrenuti negativne trendove u Hrvatskoj i povećati potrošnju ovog ekološkog energenta sa razine koja je ostala „zamrznuta“ u 2006. godini. I SD župan, Zlatko Ževrnja, nada se kako će plin kao najčišći i najjeftiniji energent pokrenuti gospodarstvo Županije:

„Vidimo da su spojeni prvi gospodarski objekti u gospodarskoj zoni Podi – Dugopolje. Slijedećih dana će biti još 10 objekata spojeno, za mjesec dana još njih dvadesetak. Zemni plin je jeftiniji u prosjeku 20% u odnosu na lož-ulje pa do 170% u odnosu na onu skuplju tarifu električne energije. Iz ti brojki možemo zaključiti koliko je važan za jeftinije poslovanje naših poduzetnika, isto tako i za domaćinstva u smislu ušteda. Na taj način su naši poduzetnici konkurentniji jer imaju nižu cijenu poslovanja.“

{mp3}Reportaze/plin_dugopolje_2015_zlatko_zevrnja1{/mp3}

Ugovor o tridesetogodišnjoj koncesiji na izgradnju sekundarne plinske mreže potpisan je još 2009. godine, podsjetio je Ževrnja:

„Sigurnost je apsolutno zajamčena, znači 24 sata, 365 dana u godini. Prema tome, ovo je zaista veliki dan za sve nas. Nadamo se uspješnom dovršetku plinovoda prema Solinu, odnosno Splitu i Kaštelima.“

{mp3}Reportaze/plin_dugopolje_2015_zlatko_zevrnja2{/mp3}

Danas je gotovo pa povijesni dan, reklo bi se, a načelnik općine Dugopolje, Stanko Balić sa zadovoljstvom je istaknuo kako je u tijeku povezivanje čak trećine svih gospodarskih objekata u zoni Podi:

„Osobno se nadam kako će i ova ušteda operativno, troškovno, poslovno, dugoročno barem malo ublažiti pritisak koji je svakodnevno na leđima naših poduzetnika. Nakon što smo 2011. godine pustili u rad kanalizacijski kolektor Dugopolje-Klis, plinofikacija općine Dugopolje zasigurno predstavlja novu dodanu vrijednost ukupno dostupne komunalne infrastrukture za postojeće, a nadam se i za buduće investitore.“

{mp3}Reportaze/plin_dugopolje_2015_stanko_balic{/mp3}

To je prvi prepoznao Karlo Blonder, koji tu proizvodi kavu:

„Vrlo bitna stvar za proizvodnju jest konstantan energent. Dakle, da imamo jedan izvor energije koji je trajan i stalno isti. To je jedna velika stvar, čak ispred same uštede. Po nekim kalkulacijama ušteda bi trebala biti između 25 i 30%. Ušteda je uvijek dobro došla jer u svim ekonomskim situacijama kada se treba boriti i izdržati, svi posežemo za uštedama, rezanju troškova. Mi smo proizvodnja i to je za nas jako, jako velika prednost.“

{mp3}Reportaze/plin_dugopolje_2015_karlo_blonder{/mp3}

U priključak i instalacije uložio je oko 140 tisuća kuna, koje će mu se vratiti, nada se, za dvije do tri godine. Uštedama se nada i Ante Kusić, vlasnik obiteljske kuće s tri stana koji se također među prvima priključio na plin. Umjesto 1200 kuna, mjesečni računi za grijanje sada bi mogli iznositi oko 800 kuna:

„Najvažnija stvar jest što smo dobili energent koji je čist za okoliš. Tu imamo grijanje, hlađenje, grijanje vode, grijanje prostora. Ne može biti bolje nego što je, i normalno, jeftinije je nego struja.“

{mp3}Reportaze/plin_dugopolje_2015_ante_kusic{/mp3}

Sam priključak za kućanstva iznosi oko šest tisuća kuna, s kotlovima i cijevima još i više, pa će većina građana vjerojatno pričekati da se država možda odluči i to subvencionirati kroz poticanje energetske učinkovitosti.